Kako posaditi i uzgajati začinsko bilje u vlastitom domu
Stiže nam proljeće i vrijeme za sadnju, pa je tako pravi trenutak da i vi izaberete šta će vam biti najpotrebnije u kući, i nadohvat ruke kada spremate i kuhate.
Kada je u pitanju začinsko bilje, tada treba da se vodite mišlju da je „manje više“, jer ne treba da pretjerujete ni sa količinom, niti sa vrstama, osim, naravno, ako za to nemate adekvatne uslove u smislu prostora. Dakle, naš savjet je da posadite manji broj začina koji su vam najpotrebniji, te da količina bude srazmjerna onome što ćete moći da potrošite.
U skladu sa ovim je i činjenica da ćete začinsko bilje veoma često upotrebljavati, rezati, skraćivati ili trgati, a sve to podstiče njihovo jačanje, obnavljanje i bujniji rast.
Za sam početak dovoljno je da odaberete pet vrsta začinskog bilja koje će vam biti najneophodnije, a koje prema sopstvenom ukusu najčešće koristite prilikom kuhanja, i to po jedna biljka od svakog izabranog začina (što je sasvim dovoljno za jednu porodicu).
Prilikom sadnje treba da uzmete u obzir sljedeće:
Kao i skoro sav biljni svijet, i začinsko bilje voli svjetlo. Međutim, za njega možemo da kažemo da je ovisnik o istom, te da bez njega gotovo ne može opstajati.
Takve su biljke poput:
peršuna
ruzmarina
bosiljka
mažurana
origana
timijana
majčine dušice
korijandera
kadulje
kopra
estragona
komorača, i drugih.
Odgovarajuća pozicioniranost začinskog bilja bila bi da se vaša terasa, balkon ili prozor nalaze na južnoj ili eventualno na jugozapadnoj strani.
Začinsko bilje koje možete da uzgojite na drugim stranama, poput istočne, zapadne ili sjeverozapadne orijentacije ( s tim da je posljednja zapadno-sjeverna orijentacija) su:
matičnjak (melisa)
metvica (menta, nana)
ruta, angelika ( ovo začinsko bilje koristi se samo za pravljenje travarice)
Ipak, ne zaboravite da sa dolaskom ljeta i visokih temperatura, sunce može biti prejako za osjetljivo začinsko bilje, naročito ako se uzgajaju u uslovima koji izazivaju efekat staklene bašte (pr. na prozoru), pa je tada začinsko bilje neophodno zaštiti, zasjeniti iili mu pronaći odgovarajuće mjesto.
Primjer sadnje začinskog bilja
Klasični balkonska kutija ili sandučić (negdje oko 60 cm) biće dovoljna za sadnju 3 – 5 vrsta začinskog bilja. Veoma je bitno da ostavite razmak između njih koji ne treba da bude velik, ali dovoljan da postoji granica između dvije različite vrste (negdje do 5 cm). Postoje biljke koje mogu da se kombinuju tako što se sade bez razmaka i rastu uspravno puzeći jedan uz drugi (bosliljak, timijan…). Ovo ćete izvesti tako što ćete npr. bosiljak, timijan i origano posaditi tako što ćete bosiljak staviti u sredinu jer je on najviši, a origano povremeno krotiti i prilagođavati uslovima. Prema ovakvom modelu sadnje sanduk ili kutija dobiće veoma dinamičan, uravnotežen i usklađen izgled, jer se svi začini razlikuju po načinu rasta, visini, boji lista, teksturi, mirisu.
Ako se ipak odlučite za pojedinačnu sadnju začinskog bilja, onda birajte posude koje ne bi trebale da budu manje od 10 cm u promjeru, jer bez obzira o kojoj vrsti je riječ, tokom rasta manja posuda postala bi im tijesna što bi onemogućilo pravilan razvoj. Neke vrste, poput peršuna, celera, komorača, i slično, razvijaju veoma jak korijen, pa prilikom sadnje to treba uzeti u obzir, i odbrati dublje i veće posude koje ne bi trebale da budu promjera manjeg od 15 cm. Uz ovo začinsko bilje nije preporučljivo da se sade druge vrste, jer ne bi imale dovoljno prostora za razvoj zbog korijena ovih začina koji bi uglavnom sve druge vrste nadvladali.
Savjeti za sadnju pojedinih biljnih vrsta
Menta je biljka koja je veoma invazivna u razvoju, širi se podzemnim i nadzemnim izdancima i veoma brzo nadvladava sve druge vrste, pa se tako ne preporučuje njena sadnja u kombinaciji sa nekim drugim začinskim biljem.
Bosiljak je biljka za koju je specifično iznenadno i bezrazložnjo propadanje, kako lišća, tako i stabljike. Naime, iako ponekad ima dovoljno uslova za rast i razvoj, dovoljno svjetla i vode, za njegov uzgoj preporučuje se zato drenaža. Za drenažu mogu da posluže kamenčići, obični šljunak ili glinopor koji može da se kupi u vrtnim centrima.
Izvor: kakonapraviti.net