BUDITE OPREZNI: Ove namirnice nakon podgrijavanja postaju otrovne
Brzi život koji danas živimo ne ostavlja mnogo vremena za spremanje svježih jela kod kuće. Nažalost vrlo često posežemo za instant, brzim rješenjima, među kojima je i podgrijavanje hrane spremljene prije nekoliko dana.
Ali, morate da znate da nisu sve namirnice dobre za ponovno grijanje, kako zbog bakterija koje se ne mogu uništiti, tako i zbog proteina čiji se molekuli razbijaju, piše Women’s Day.
Dok neke i mogu da prođu, poput graha, graška i raznih supa, ove namirnice ne bi trebalo baš nikad da podgrijavate!
Piletina
Piletina i ostalo meso pernatih životinja, kao i kod jaja, često mogu biti zaražena salmonelom. To može da predstavlja još veći problem ako jelo od piletine podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, čiji talasi ne prodiru u sve dijelove hrane, kao kad je zagrijavate na šporetu. Podgrijavanje piletine se ne preporučuje najviše zbog toga što, za razliku od crvenog mesa, ona ima veću gustinu proteina, čiji se molekuli tokom grijanja drugačije razbijaju, što može da dovede do problema sa želucem i različitih probavnih tegoba.
Riža
Najvažnija stvar u vezi kuhane riže jeste kako se skladišti nakon pripreme. Ukoliko se nakon kuhanja drži na sobnoj temperaturi, spore bakterija se množe i mogu da proizvedu otrov, koji može da izazove povraćanje i dijareju. Podgrijavanje riže neće eliminisati ove otrove, već će stvar učiniti gorom.
Krompir
Ukoliko se krompir drži na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, stvaraju se idealni uslovi za razvoj bakterije clostridium botulinum, naročito ukoliko je krompir zamotan u foliju i nema dodira sa kiseonikom. Podgrijavanje krompira neće eliminisati ovu opasnu bakteriju, koja može da izazove botulizam, opasnu infekciju koja u najgorem slučaju parališe moždane nerve i ostavlja teške posljedice.
Špinat i drugo lisnato povrće
Špinat i drugo lisnato povrće, u zavisnosti od toga gdje se uzgaja, sadrži dosta nitrata, koji su sami po sebi bezazleni, ali zagrevanjem mogu biti pretvoreni u nitrite, a potom u nitrozamine, za koje je poznato da su kancerogeni. Mogu da utiču na sposobnost krvotoka da prenosi kiseonik do organa, a kod male djece mogu da dovedu do stanja poznatog kao “sindrom plave bebe”, koji nastaje uslijed respiratornih tegoba.
Gljive
Gljive sadrže proteine koje enzimi i mikroorganizmi vrlo lako mogu da razbiju. Ukoliko se ne skladište dobro, gljive vrlo brzo mogu da propadnu i dovedu do želudačnih problema nakon podgrijavanja. Preporučuje se da u frižideru ne stoje duže od 24 sata, a potrebno ih je podgrijati isključivo na temperaturi iznad 70 stepeni.
Izvor: radiosarajevo.ba
