Kardiolog objašnjava: Simptomi koji najavljuju srčani udar i na koje morate da obratite pažnju!
Ponekad simptomi srčanog udara mogu da budu složeni, nije ih lako prepoznati ili se maskiraju drugim tegobama koje mogu samog pacijenta navesti da pomisli da se radi o nekoj drugoj bolesti. Mr sc.med dr Ognjen Gudelj, internista – kardiolog, objašnjava kako ti simptomi izgledaju.
- Simptomi srčanog udara ne moraju da se pojave svi odjednom. Prvi simptomi se mogu manifestovati kao osjećaj bola u grudima, neugodan pritisak iza grudne kosti, bol u sredini grudnog koša koji pacijent najčešće opisuje kao da im je neko sjeo na grudi. Širenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku, lijevu stranu vrata. Osjećaj mučnine i nedostatka vazduha, omaglice, naglo pomračenje vida, kao i nesvjestice – ističe doktor.
Kako dodaje, kašalj može da bude prateći simptom, potom naglo znojenje, mučnina i gubitak apetita, pa i povraćanje.
- Važno je da se zna da srčani udar nije trenutni događaj već stanje koje se razvija od četiri do šest sati i svaki minut je dragocjen. Najveći broj oštećenja nastaje u prvom satu. Srčani udar nekad može da prođe i bez simptoma, i tada je riječ o “tihom srčanom udaru” – kaže ljekar.
Ako se pomenuti simptomi jave, neophodno je otići najbližem ljekaru ili Hitnoj pomoći.
- Posebnom riziku su izloženi kardiološki pacijenti ili dijabetičari – dodaje.
SIMPTOMI KOD ŽENA
- Od 25 do 50 odsto žena neće imati simptomatologiju bola kod srčanog udara istu kao muškarci, već će je opisati kao tjeskobu u grudima - napominje ljekar.
NAJBOLJA PREVENTIVA
- Ovdje se podrazumeva redovno kontrolisanje sistematskim pregledima mlađe populacije jednom godišnje, dok osobe starije od 60 godina treba da na šest mjeseci rade pregled EKG-om i da se konsultuju sa internistom. Potrebno je da dijabetičari odlaze na redovne kontrole jer spadaju u ugroženiju populaciju kad je riječ o povezanosti srčanog udara i njihove osnovne bolesti – savjetuje kardiolog.
Na listi prevetivnih mjera nalaze se i praćenje labaratorijskih parametara holesterola i lipidnog statusa na godišnjem nivou, eliminisanje loših prehrambenih navika i pušenja i redovna fizička aktivnost.
NAJTEŽE POSLJEDICE
- Jedna od najtežih posljedica srčanog udara je infarkt miokarda. Najpodložnija populacija koja doživi ovu vrstu infrakta jesu osobe koje imaju loše životne navike i koje nimalo ne koriguju, osobe koje su izložene svakodnevnom stresu, kao i one koje ne odlaze na redovne kardiološke preglede – kaže doktor Gudelj.
Pol i genetika spadaju u faktore koji povećavaju stopu mortaliteta.
ISTRAŽIVANJE I BROJEVI
Istraživanja koja su sprovedena da bi se došlo do što pouzdanijih rezultata u vezi sa infarktom, uključivala su 1.800 ljudi starijih od 45. godina. Uslov je bio da nemaju nikakvih srčanih smetnji i da su u potpunosti zdravi.
Ljekari su uradili skener srca i taj isti postupak ponovili deset godina kasnije. Ponavljanjem skenera došli su do podatka da čak 8% ispitanika ima oštećenje na srcu. Kada su upitani za simptome i liječenje, ispitanici su bili u čudu jer nisu imali nikakve simptome i nisu ni znali da je do oštećenja došlo.
U čak sedamdeset odsto slučajeva ljudi koji su na žalost preminuli od iznenadnog infarkta, pokazalo se da su na srcu imali ožiljke za koje nije postajala medicinska istorija u kartomima preminulih da su liječeni i da su uopšte znali za njihovo postojanje.
- Prevencija je ključ svega – upozorava dr Gudelj.
Izvor: zena.blic.rs
